“Zbogom Ćiro!” – ispraćen u suzama sa Čukarice
Pre tačno 57 godina jedan voz otišao je na put bez povratka. Tog davnog 5. maja 1968. povratna karta nije više mogla da se kupi. Tačno u 23.21 časova krenuo je poslednji put sa železničke stanice Čukarica, i prema pisanju
Zaboravljeni maestro Vasić
Punih dvadeset godina je trebalo da prođe da bi ponovo došao tog proleća 1928. u Beograd. Jer putovao je svetom voljno… I nevoljno. Ali moralo je tako da bi postao ono što je bio - apsolutni genije za izradu prefinjenih
Magija beogradskih brojeva
Zagledate li se u neki zid u Beogradu i spazite petocifren broj, probajte da ga "dekodirate" - možda je to samo simbol nekog od naselja u Beogradu i okolini. Poštanski, pozivni i telefonski, kao i brojevi linija česti su znaci
Potamneli biser Avale
Jedan od centralnih projekata uređenja prestonice nove države Srba, Hrvata i Slovenaca posle 1918. bila je - Avala. Srušena je tako bila već zarušena turska karaula da bi se na njenom mestu podigao velelepni spomenik Neznanom junaku, svojevrsni hram pobede,
Hotel u kome je ponovo rođena srpska demokratija
Beograd koji je u 19. veku od male orijentalne varoši postajao moderan evropski grad privlačio je sve više stranih putnika. Kako grad nije imao dovoljno hotela mnogi stranci odsedali su u Zemunu. Počevši od 1843. godine, kada je podignut prvi
Surove kazne Beograđana – od pijace robova do 100 batina ko ne ode na bal
Kroz burnu istoriju dugu više od dva milenijuma Beogradom su vladali mnogobrojni, danas znani ali i mnogo više, zaboravljeni vladari. Hroničari su beležili mnoge njihove navike i običaje. Pored činjenica zabeleženih u istorijskim čitankama, bilo je i neobičnih događaja koji
Debela voda, Turski točak i Pećina u Provaliji
Beogradsko "selo" kome kraja nema: koliko mu je ime nekako podugačko, tako je i sa glavnom, Beogradskom ulicom. Za Sremčicu se vezuje mnogo asocijacija: predgrađe, bus 511, duga vožnja, Lipovička šuma, Ustanova za decu i mlade
“Sve bespravne zgrade rušiće se – odmah!”
Stigli su na obod Beograda odmah po Velikom ratu, tamo negde od proleća 1919. Ubogi, siromašni. Upropašteni u ratnim stradanjima, opljačkani od okupatora, izbezumljeni
Plan inženjera Petrovića iz 1938. za Olimpijadu u Beogradu
Savez sokola Kraljevine Jugoslavije objavio je 1935. godine studiju ”Sokolski stadion u Beogradu – u Jugoslovenskom narodnom parku Viteškog kralja Aleksandra I Ujedinitelja”. Zaključak studije je da se ”u prestonici Jugoslavije mora podići Park za telesno vaspitanje koji će obuhvatiti
Buvljak, naplatna rampa, kasarna, petlja… a šta je ustvari zaista Bubanj potok?
Najveća buvlja pijaca, kamionski parking, obilaznica, auto-pijaca, kasarna i nekada najveća naplatna rampa! Tako sve danas zvuči "Bubanj potok". Ali nepravedno, jer je to zapravo jedna lepa, čista i mirna rečica u skrivenoj prirodnoj oazi Voždovca. Oznaka potoka. Foto: Predrag Lukić Kako je