Trolejbuska renesansa 1980. godine zbog sovjetskog duga
Beograd se početkom sedamdesetih godina, praktično, odrekao, kako se tada verovalo, zastarelog trolejbuskog sistema. Politika gradonačelnika Branka Pešća vodila je Beograd u smeru modernih evropskih gradova, gde je u to vreme odlučivano da se trolejbusi i tramvaji, sa svojim fiksnim
Maksimalna dozvoljena brzina bila je 15km/h u “varoškom rejonu”
- Vozi brže!- Ne može brže, jurimo 30! Jedna od kultnih replika iz legendarnog filma "Maratonci trče počasni krug" svima nam je poznata. Ali, i da je moglo brže, u vreme u kome se odvija radnja filma - nije se smelo! U
Zgrada koja prolazi kroz 4 ulice
U periodu od 1960. do 1966. godine, na Novom Beogradu je izgrađena monumentalna građevina – najduža zgrada u Beogradu – duga gotovo jedan kilometar. Danas poznata kao „Meandar“ ili „Lamela“ nalazi se u bloku 21 i delo je grupe "Beogradskih
Spašavanje spomenika “Pobednika” dugo 40 godina
Pre izvesnog vremena, prilikom priprema za rekonstrukciju, javnost je u Beogradu bila ne malo iznenađena kada su stručnjaci izneli podatak da se jedan od simbola grada, legendarni spomenik "Pobednik" na Kalemegdanu, krivi u temelju svog visokog postamenta i da mu
Kako se nekad poletalo u vazduh na beogradskim padinama
Vazduhoplovno jedriličarstvo, jedna posebna vrsta letenja avionima koji nemaju motor već se u vazduhu održavaju zahvajujući povoljnim strujanjima vazdušne mase, na teritoriji Beograda i najbliže okoline ima dugu i veoma zanimljivu tradiciju. https://youtu.be/phIFywKYE2E?si=AX0jHsjWoE_8Y9QS Izuzetno redak film o jedriličarstvu u Kraljevini Jugoslaviji
15 bioskopa, 7 aviona, 1.400 automobila i 1.142 bicikla
Kako je izgledao tehnološki aspekt života u Beogradu 1935. godine, dakle, pre 90 godina, pokazuje nam jedan vrlo interesantan osvrt. Žitelji prestonice su očito voleli novitete koje im je donosio ubrzani industrijski razvoj u svetu, a i tada kao i
Studentska menza “kao svemirski brod” trajala je svega 26 dana
Beograd se pred početak Drugog svetskog rata susreo sa ozbiljnim problemom. Postavši najveći univerzitetski centar Kraljevine Jugoslavije postavilo se pitanje kako nahraniti toliko studenata, jer većinom su dolazi iz provincije, živeli u domu, ili u nekim jeftinim stanovima, nisu imali
Kad je “telefonska banda” harala gradom
Preko noći digli su tog avgusta 1924. krov sa telefonske centrale u Kosovskoj. Došlo je bilo vreme da se nadzida i treći sprat, jer zahteva za priključcima je bivalo više nego što je moglo da se opsluži. Originalni projekat centrale pre
Revolucija koja se nije desila: bez tramvajskih šina i žica na Slaviji
"Slavija bez tramvaja", bombastičan je naslov u dnevnom listu "Večernje novosti" koji je 1980. godine sigurno trgnuo mnoge Beograđane! Izgleda da se urednik malo poigrao, jer bi to danas bio pravi "klikbejt". A u tekstu sve lepo piše
Najmodernija fabrika Beograda sa ambulantom i restoranom za radnike
Dok zgradu bivše Fabrike hartije u Bulevaru vojvode Mišića čeka novi život i da postane Muzej Nikole Tesle, ”američka priča” njenog graditelja i prvog vlasnika Milana Vape, koji je od šegrta postao jedan od vodećih srpskih industrijalca, ostaće dokaz da